SIRKÜLAPENÄD

 

 

 

 

 

O Volapükaflens Valöpo !

                                                                                                 

                          Ün dil at yela, tikobs dö famüls, kels vakenons, ba su sabajols mela, ba vü bels, ba su länäd jönik.  Fats e mots binons lomo;  cils no golons julio  -  jenöfo binon tim nenmütig pro famül lölik !

 

                          Adelo sagoy, das no plu binon jenöf, te dial, bi famüls no plu dabinons äs ün yels pasetik.  Ab famüls vo binons veütiks.  Su pads 58 e 59 Sirkülapenäda atmulik reidobs dili finik lartüga fa jiel Ilona Kutas Martinovits tiädü : "Mems Tima Pasetik," kel voiko binon konot famüla Macaränik.

 

                          Binon konot lanälik fa vom, kel älöfof studis, e kel ävilof dilön löfi at ko famülans  votik;  binon konot voma, kel zilo ävobof, igo ven äbinof mot yunik ko cils yunik:  igo ven ämalädikof.  Neai äperof veüti gretik famülanas, neai änekälof onis.  Binof sam legudik pro alan obas, e spelob, das cils ofa, kels anu binons daülans,  opleidons dö of !

 

                          Id ün mul at kanols reidön padi, kel tefon gramati Volapüka.  Reidan epenom obe ad säkön dö geb vödas anik, kel no binon kleilik in tikäl okik.  Kanobs i frutön geidalienis at.

 

                          Valikosi Gudikün Oles ed Olikanes

 

                                                  sedom

 

                                                  Ralph

 

                                                             

 

______________________________________

 

VIII:58:2002

 

MEMS  TIMA  PASETIK   (II)

FA JIEL ILONA KUTAS MARTINOVITS

 

                          Ven cil kilid obik äbinon nog putül, daut oba Eszter ästudof Deutänapüki dü yels tel.  Anu ob, bäldotü yels luldegvel plidob Spanyänapüki dü yel bal e laf pasetik.  I studob oni, i tidob oni, reidob dabükotis* konotas brefik hiela Cervantes, reidob gasedis Spanyänapükik e juitob id eli TVE (= Televid Spanyänik).  Bü brefüp, vödabuk geböfa* Spanyänapükik : el CLAVE (= Kik) ebinon buk oba gönik.*  Äreidob buki at, kel labon padis telmil lultum ün neit alik in bed.  Hiel Gabriel García  Márquez äpenom fonuni buka et. Buk et vero binon buk lekanas jönik !

 

                          Dü stud oba Linglänapüka len gümnad, äprimob voboti votik tefü buks.  Äpenob konotili pada bal, kel pätraduton fa flens obik ini foginänapüks mödik.       Sosus älabob tradutodi ona me püks kildeg, äpenob patädapenädi;  poso, ko püks luldeg äfidunob buki jönik blägik.  Dabükot balid buka obik id äpubon ün tim dagik lifa obik.  Äprimob ad gebön jäfüdavödemi*  nulik bukemöpik.  Buk balid oba ävedon sanamed pro ob.  Ün yel lätik jäfüdastudas oba Linglänapükik, ämalädikob fefo, e ba äbinos buk et, kel esanon obi.                                

                          No älabob timi ad malädön.  Äsesedob penedis, äkonletob pükis, ädunob tradutodis me nünöm, ävisitob fleni, kel äbinom tonatiseidan* ad koboseidön* buki oba, e sekü atos, no ilabob timi ad dredön kanseralekäli u ad tikön dö dead.  Sagob, das äbinos bukemalekäl, too no äbinos jenöfo sekü reid bukas, ab sekü koboseidam buka.                                                          

 

                           Suno äsanob, ab püks äkumons ai;  kodü atos buk jönik grünik pädabükon, ed ekö ya dabükot telid ota.  Ba binon grünik bi atimo lifädob timi jönik, fredik, takedik difülas*  lifagrüna obik.  Buk at tefon  desini obik ad tifön Bibi.  Petraduton ini püks veldegvel, ed i bepenon lifi e vobi zioma obik flanü mot oba, sevabo : baon Pál Podmaniczky, kel äspikom pükis degjöl.  Binob noganükan legudik, bi, do ipenob padis kiltum buka, binos steifül kobik kevobanas e flenas jöldegmäl oba.

 

                          Seko evedob boso nünömajilautan, kel binob i matan  -  sevabo jimatan, kel gebof nünömi ad lautön.    Selediko gebob tikamagotis lönik oba; buob  ad  kuradükön  pösodis  votik  ad  lautön.  Yufob  onis  me nünöm obik.

______________________________________

VIII:59:2002

                                                             

                          Älärnob ad klavön me doats deg bäldotü lifayels degjöl, ed elautob me nünöm sis yels deg.  Äklavob patädapenädis sona e dauta bäldikün oba me nünöm, i lartügis, i spikädas matana obik.  Ai äbegom obi ad klavön vobotis oka e poso äkoräkom onis äsvo logs e lils voma.  Plidob obi vemo kevob somik.

 

                          Bäldotü lifayels jöldegtel, esludom ad tradutön buki fa ziom Deutänik oka.  Ziom et, sevabo : baon Frìgyes Podmaniczky, äpenom delabuki tefü lif lunik oka, ed ädabükom oni in toums kil ün yel 1889.  Mot oba ätradutof toumi padas 530 se Macaränapük ini Deutänapük pro röletans, kels älödons in Tats Pebalöl Nolüdalamerikäna, kels no äkanons suemön Macaränapüki.

 

                          Sis yels anik eklavob me nünöm konotis brefik e poedotis, kelis elautons gümnadans obas, ed ün yel alik dabükobs konleti onas fa studans it.  Labobs jinilädani, kel binof flen e 'stima'-zian dauta obsik : Eszter.  Lödof in Sarud  :  vilag, kel topon su jol flumeda Tisza.  Äkuradükob fleni at ad penön dö lif ofa as jimatan yunik.  Äbinof läbik  -  bi konotil balid oka ya edabükon in konlet konotas ed anu lautof aldeliko.  Lifädof neitis soalik ad datuvön tikamagotis nulik.  Zuo binof reidakompenan obsik.  Matan obik komandom ofe bukis gudik ed in hitüp, ven binobs kobo, bespikobs bukis, kelis ereidobs.

                                                                                                                                     

                          Eklavob me nünöm dabükoti telid buka obik, kel patiädon : "Baon Pál Podmaniczky e Bib Norgänik," kel binon konot me püks difik veldegvel, äsi me tonatem Runenik.  Ädunob sirkotüli, keli esedob lü Bukem Macaränik Leäktronik.  Anu kanoy reidön buki obik medü Vüresod.  (www.mek.iif.hu/porta/szint/human/szepirod/modern/martinov).

 

                          Id eninükob ini Vüresod konoti brefik fa jiel Margit.  (www.mek.iif.hu/porta/szint/human/szepirod/modern.mangica).

DABÜKOT - publication
DIFÜL - a shade, a nuance
GEBÖF - usage
GÖNIK - favourite
GÜMNAD - High School
JÄFÜDAVÖDEM
- terminology
KUMÖN
- to pile up
TONATISEIDAN
- a typographer

 

 

______________________________________

 

 

 

VIII:60:2002

 

TÄVAVENTÜR  IN KURDÄN   (v)

FA DOKAN KARL MAY

 

 

                          "Kredolös utosi, keli  vilol !"

 

                          "Labol oni de kim-li?"

 

                          "De Mohámed Emin, Jeiq elas Hádedìn, se tribüt elas Jámer."  Päjadamagodom stunöl in säed.

 

                          "Hijevod at, panemon-li "Rí"?  (= vöd Larabänik at sinifon : vien).

 

                          "Si !"

 

                          "O söl, klu binol-li foginänan, kel ekekomipom tö fälid Derac, in nekulivöp, e kel egetom sekü atos jevodi gudikün etflanü flumed?"

 

                          "Si !"

 

                          "E man et binom-li dünan, keli ilabol len ol ?"

 

                          "Binom otan !"

 

                          "So dälolös, das ospikob manes oba."

 

                          "Spikolöd !"

 

                          Nu bespik lövik e zilik äprimon bevü Kurdänans.  No äkanob lilön silabi semik, ab kuratiküno älogob logodis.  Cif äjinom evotükön meugi neflenik ta obs, äspikom ziliko manes okik e fino isüadükom-la omis, bi efleköl oki lü ob, äsagom:-

 

                          "Qodiè, elilobs mödikosi dö atos, das els Hádedìns ebätoms netilis kil neflenas okik ini fälid di Derac ed efanoms omis.                      

                                                 

                          Nek äkredom osi, ab ol ekömol lü obs ed ekonol osi obes !"

 

                                                             

 

______________________________________

 

 

 

VIII:61:2002

 

                          "Dalobs-li golön ko ols as flens olsik ?"

                                                                                                 

                          "As flens obas.  Ser sere men at - Benokömö!"

 

                          "E kis ovedos-li tefü Jirvan-Kurdänans us, kels iviloms trätön obi ?"

 

                          "No labobs koboduti ko oms !"

 

                          "Nunans bofik omas, kiöp binoms-li ?"

 

                          "Egemonitoms fagikumo love flumed."

 

                          "No ädunoms visediko.  If igebomsöv dönu flotedi, iblibos-la nepesevik fa obs, das imonitoms lü ols.  Lofolsöd namis olsik obes as mal flenöfa, täno omonitobs ko ols."

 

                          Nams pälofons in sirkül, ab as ädunoms osi, no äjinoms logedön eli ceside.

 

                          "O söl !"   cif äsagom, "man at, ogekömom-li lü els Jirvani ?

 

                          "Binom kompenan oba, ed oblibom len ob sovüo jüs oplidos obi."

 

                          "Ab no binom kredan.  Leplekom eli jeitan (= diab) e poloetom in höl !"

 

                          "Be  Qodera cen 'et u cehen eme cebùn  -  parad e höl evedons dub God;  om soalik kanom lonön, kel ogolom ini beatöp ud ini kondanöp.  Man at binom nu kompenan obik ed ob binob flen olsik;  sekü atos, id om binom flen olas.  Lofolsöd namis ome, if no vilols, das omomonitob de ols !"

 

                          Äflagob mödikosi, lemödikosi de oms;  äflagob osi ad blöfön ele ceside gidik, das meugob fleniko lü om, ed älobedoms flagi oba, dido ko logod dagik.

                                                                                                             

                          Poso ämomonitobs.  Cif näi ob äbümonitom;  po obs els Haci Halef Omar    e    ceside   äsökoms,   e   po   atans   ämonitoms   Kurdänans   äs   küm

 

 

______________________________________

 

 

 

VIII:62:2002

 

nepeleodöl.   Klüliko  älabob  nami  len  dönuamagün  du  monit lölik, ed i el

Halef ai äregom jevodi somo, das ägolom slobiko ad kanön lülogön kuratiko elis Zibari poik.

 

                          Klülos, das veg gudik no ädabinon.  Ämonitobs love glun stonik lü bäk belilas.  Elükömölo us, ästopob jevodi obik ad juitön selogami.  Lofüdo e sulüdalofüdo bels elas Sidaka e Sar Hasan geiliks äbinons, bevü kels el Rovandiz dabinon;  sulüdo el Gara Surg.        Nolüdo belils elas Baz e Tkoma;  vesüdo els Tura Gara e Cebel Hair äbinons.  Us id el Akra äbinon, lü kel ävilob tävön.  Bü ob, selogam at, pädälon-li pro log Yuropik seimik?  No äkredob osi, ab suno pänunob dö taäd.

 

                          Ämonitobs love geikam smalik ed äflekobs obis poso lü fälid.  Jünu ituvobs te bimemili, ab ven imonitobs brefüpo, älogobs bimagrupis geilik gloföl se fot.  Figeps, plömeps, beneneps natädik äbinons is,  fovo nöteps e murbeps, zi kels vitidabäls e meluns flukiks äsüglofons;  fovo leüleps, kväreps äglofons pemiko.  E nu i veg semik äprimon, kel äbinon so vidik, das jevods tel äkanons golön bal näi votik.  Latikumo veg ägolon love bäläts vatöfik e bevü plens marädik, jüs dönu äsüxänon len bluk vidik e vatatonöl.

 

                          Jü top at alikans obas ibinobs seiliküns, alan äjäfikom me tiks oka it.  Obikans pipreparoms tefü riskäd, in kels äbinobs ai.  Me juts kil u me spedijeds gudik kil, Kurdänans, kels ämonitoms po obs äkanoms deidön obis;  ab älesevoms beno sekü kip obik, das jenotü atos, i cif omsik, kel ämonitom näi ob pötöbom.  Atan äcedidom, das leno älogom dönuamagüni, keli büo isumob se zön, e nu äsäkom obi, pos stil lunik :-

 

                          "Nem lefulik ola, binon-li : Emir Kara Ben Nemsi ?"

 

                          "Si;  kim esagom-li oni ole ?"

 

                          "Els Jirvani bofik.  Binol foginänan de fälid : Derac.  Sagoy, das ejutol leonis -  ol lesoaliko, e dü zeneit dagik."

 

                          "Si, me gün, keli logol is su bäk obik."

 

                                                       

                                          (Kanoy reidön fövoti konota ün mul balidkömöl).

 

 

 

______________________________________

 

VIII:63:2002

 

KLEILÜKOLÖD, BEGÖ !  SÄKÄDI  OBIK

                                                                                                 

Balan reidanas obsik vipom sevön difis vü vöds : "as"  -  "äs"  -  "äsä"

"äsi"  -  "äsif"  -  äsva"  -  "äsliko"  -  "äsvo"

                                                                                                                        

 

1.  Vöd  as binon präpod e pagebon bü  subsat in nominatif in jenet kö din u pösod binon veratiko it dö kel set spikon :-

 

a)  fob oli as flen  (e veratiko binol flen);

ä) Spikom as reg (bi binom reg, kanom u mutom sagön dinis atasotik);

b)  Kini labol-li as poszib?  (Vipob fidön uti it, keli labol ad fidön pos zib).

 

2.  Vöd äs  i  binon  präpod e pagebon bü subsat in nominatif in jenet kö din u  pösod  labon  te liköfi leigik ko din u pösod me kel reigülon, ab no binon it "as" :-

                                                                                                                         

a)  Löfob oli äs flen  (do binol neflen, mat, e.r.);

ä)  Spikom äs reg (do no binom reg);

b)   Logs omik äbinons äs flam fila  (do no äbinons flam fila);

c)   Dom binon so geilik äs bim  (= leigod, no dientifod).

 

3.   Vöd äsä binon  konyun  e  pagebon ad koboyumön setadili laböl värbi ko setadil, kela värb dajonon oki u no, ad sinifön, das dunam dila balid dönuon in dil sökik :-

 

a)   Jevod ogaenon mätaröni äsä (ägaenon mätaröni) ün yel pasetik;

ä)   Bumot nulik labon teadis vel äsä utans in zif oba;  (Labon teadis vel, kel binon num leigik);

b)   Löfob oli äsä (löfob) soni obik;

c)   Dunol  äsä (dunob) ob;  (ko dunams äs dunams obik);

d)   Kälobs Volapüki, äsä (kälobs) latini;

e)   Träitolsöd ofi, äsä eträitof votanis.

 

4.    Vöd äsi binon konyun  =  äs + i  =  i ... i  (ven tefon setadili leigik) :-

 

 

 

______________________________________

 

 

 

VIII:64:2002

 

a)   Labobs toodis tel äsi (labobs) toodi, kel duton lü fiam.  (Votavödiko in toodöp dabinons toods kil);

ä)   Äsi (dabinons) gads jönik, dabinons süts jönik in zif oba;  (Zif oba labon gadis e sütis jönikis);

b)   Labof söris äsi blods;  (Labof i söris i blodis).

 

5.  Vöds äsif ed äsva binons konyuns.  Äsif gegivon sinifi staba, kludo binon fümikum ka äsva.  Kanoy sagön, das vöds tel at givons  gredamis  jenöfima in tikam spikana :-

 

a)   Man ärönom, äsif/äsva diab äopöjutom omi;

ä)   Ädofalob äsif/äsva ideadob;

b)   Futs omik äsümons, äsif/äsva äbinons de bronsöt;

c)   Ädunof äsif/äsva ibrietof.

 

6.   Vöd äsliko binon ladvärb e sinifon = liko äs :-

 

a)   Ofinom badiko, äsliko blod omik (edunom);

ä)   Kanitof jöniko. äsliko mot ofik (äkanitof);

b)    Egaenom moni mödik, äsliko fat omik  (idunom).

 

7.   Vöd äsvo binon ladvärb e jonon leigodis difik :-

 

a)   Älabons äsvo kronülis;

ä)   Äkanitof äsvo lanan;

b)   Kondöt omsik äbinon äsvo midunan.

 

SPIKET  SE  MAROKÄN

 

If sevol fati e lefati omik, dalol konfidön soni.

 

Ma hiel Ralph Waldo Emerson, man binon utos, kelosi mot oma emekof omi!

________________________________________

 

FIN

 

Hosted by www.Geocities.ws
GridHoster Web Hosting
1