SIRKÜLAPENÄD
O Volapükaflens Valöpo !
Ün dil at yela, tikobs dö famüls,
kels vakenons, ba su sabajols mela, ba vü bels, ba su länäd jönik.
Fats e mots binons lomo;
cils no golons julio
-
jenöfo binon tim nenmütig pro famül
lölik !
Adelo sagoy, das no plu binon jenöf,
te dial, bi famüls no plu dabinons äs ün yels pasetik.
Ab famüls vo binons veütiks. Su
pads 58 e 59 Sirkülapenäda atmulik reidobs dili finik lartüga fa jiel Ilona
Kutas Martinovits tiädü : "Mems Tima Pasetik," kel voiko binon konot famüla Macaränik.
Binon konot lanälik fa vom, kel älöfof
studis, e kel ävilof dilön löfi at ko famülans
votik;
binon konot voma, kel zilo ävobof, igo
ven äbinof mot yunik ko cils yunik:
igo ven ämalädikof. Neai
äperof veüti gretik famülanas, neai änekälof onis.
Binof sam legudik pro alan obas, e spelob,
das cils ofa, kels anu binons daülans,
opleidons dö of !
Id ün mul at kanols reidön padi,
kel tefon gramati Volapüka.
Reidan epenom obe ad säkön dö
geb vödas anik, kel no binon kleilik in tikäl okik.
Kanobs i frutön geidalienis at.
Valikosi Gudikün Oles ed Olikanes
sedom
Ralph
______________________________________
VIII:58:2002
MEMS TIMA PASETIK (II)
FA JIEL ILONA KUTAS MARTINOVITS
Ven cil kilid obik äbinon nog putül, daut oba Eszter ästudof
Deutänapüki dü yels tel.
Anu ob, bäldotü yels luldegvel plidob Spanyänapüki
dü yel bal e laf pasetik. I studob oni, i tidob oni, reidob dabükotis* konotas brefik hiela Cervantes, reidob
gasedis Spanyänapükik e juitob id eli TVE (= Televid Spanyänik). Bü brefüp, vödabuk geböfa*
Spanyänapükik : el CLAVE (= Kik) ebinon buk oba gönik.* Äreidob buki at, kel labon padis
telmil lultum ün neit alik in bed.
Hiel Gabriel García Márquez äpenom fonuni buka
et. Buk et vero binon buk lekanas jönik !
Dü stud oba Linglänapüka len gümnad, äprimob
voboti votik tefü buks. Äpenob konotili pada bal, kel pätraduton fa flens obik ini foginänapüks
mödik.
Sosus älabob tradutodi ona me püks kildeg, äpenob patädapenädi; poso,
ko püks luldeg äfidunob buki jönik blägik.
Dabükot balid buka obik id äpubon ün tim dagik lifa obik. Äprimob
ad gebön jäfüdavödemi*
nulik bukemöpik.
Buk balid oba ävedon sanamed pro ob. Ün yel lätik jäfüdastudas
oba Linglänapükik, ämalädikob fefo, e ba äbinos buk et, kel esanon obi.
No älabob timi ad malädön. Äsesedob penedis, äkonletob
pükis, ädunob tradutodis me nünöm, ävisitob fleni, kel äbinom tonatiseidan* ad koboseidön*
buki oba, e sekü atos, no ilabob timi ad dredön kanseralekäli u ad tikön dö dead. Sagob,
das äbinos bukemalekäl, too no äbinos jenöfo sekü reid bukas, ab sekü koboseidam
buka.
Suno
äsanob, ab püks äkumons ai;
kodü atos buk jönik grünik pädabükon, ed ekö
ya dabükot telid ota. Ba binon grünik bi atimo lifädob timi jönik, fredik, takedik difülas* lifagrüna
obik. Buk
at tefon desini
obik ad tifön Bibi. Petraduton ini püks veldegvel, ed i bepenon lifi e vobi zioma obik flanü mot oba,
sevabo : baon Pál Podmaniczky, kel äspikom pükis degjöl. Binob noganükan legudik, bi, do ipenob
padis kiltum buka, binos steifül kobik kevobanas e flenas jöldegmäl oba.
Seko evedob boso nünömajilautan, kel binob i matan - sevabo
jimatan, kel gebof nünömi ad lautön.
Selediko gebob tikamagotis lönik oba; buob ad kuradükön pösodis votik ad lautön. Yufob onis me nünöm obik.
______________________________________
VIII:59:2002
Älärnob ad klavön me doats deg bäldotü lifayels degjöl, ed elautob me nünöm sis yels deg. Äklavob patädapenädis sona e dauta bäldikün oba me nünöm, i lartügis, i spikädas matana obik. Ai äbegom obi ad klavön vobotis oka e poso äkoräkom onis äsvo logs e lils voma. Plidob obi vemo kevob somik.
Bäldotü lifayels jöldegtel, esludom ad tradutön
buki fa ziom Deutänik oka. Ziom et, sevabo : baon Frìgyes Podmaniczky, äpenom delabuki tefü lif lunik
oka, ed ädabükom oni in toums kil ün yel 1889.
Mot oba ätradutof toumi padas 530 se Macaränapük ini
Deutänapük pro röletans, kels älödons in Tats Pebalöl Nolüdalamerikäna,
kels no äkanons suemön Macaränapüki.
Sis yels anik eklavob me nünöm konotis brefik e poedotis,
kelis elautons gümnadans obas, ed ün yel alik dabükobs konleti onas fa studans it. Labobs jinilädani, kel binof flen
e 'stima'-zian dauta obsik : Eszter.
Lödof in Sarud
:
vilag, kel topon su jol flumeda Tisza. Äkuradükob fleni at ad penön
dö lif ofa as jimatan yunik. Äbinof läbik
-
bi konotil balid oka ya edabükon in konlet konotas ed anu lautof
aldeliko. Lifädof
neitis soalik ad datuvön tikamagotis nulik.
Zuo binof reidakompenan obsik. Matan obik komandom ofe bukis gudik ed
in hitüp, ven binobs kobo, bespikobs bukis, kelis ereidobs.
Eklavob me nünöm dabükoti telid buka obik, kel patiädon
: "Baon Pál Podmaniczky e Bib Norgänik," kel binon konot me püks difik veldegvel, äsi
me tonatem Runenik. Ädunob sirkotüli, keli esedob lü Bukem Macaränik Leäktronik. Anu kanoy
reidön buki obik medü Vüresod.
(www.mek.iif.hu/porta/szint/human/szepirod/modern/martinov).
Id eninükob ini Vüresod konoti brefik fa jiel Margit. (www.mek.iif.hu/porta/szint/human/szepirod/modern.mangica).
DABÜKOT
- publication
DIFÜL
- a shade, a nuance
GEBÖF
- usage
GÖNIK
- favourite
GÜMNAD
- High School
JÄFÜDAVÖDEM - terminology
KUMÖN - to
pile up
TONATISEIDAN - a
typographer
______________________________________
VIII:60:2002
TÄVAVENTÜR IN KURDÄN
(v)
FA DOKAN KARL MAY
"Kredolös utosi, keli vilol !"
"Labol oni de kim-li?"
"De Mohámed
Emin, Jeiq elas Hádedìn, se tribüt elas Jámer." Päjadamagodom stunöl in säed.
"Hijevod at, panemon-li "Rí"? (= vöd Larabänik at sinifon : vien).
"Si !"
"O söl, klu binol-li foginänan, kel ekekomipom tö fälid
Derac,
in nekulivöp, e kel egetom sekü atos jevodi gudikün etflanü flumed?"
"Si !"
"E man et binom-li dünan, keli ilabol len ol ?"
"Binom otan !"
"So dälolös, das ospikob manes oba."
"Spikolöd !"
Nu bespik lövik e zilik äprimon bevü Kurdänans. No äkanob
lilön silabi semik, ab kuratiküno älogob logodis.
Cif äjinom evotükön meugi neflenik ta obs, äspikom
ziliko manes okik e fino isüadükom-la omis, bi efleköl oki lü ob, äsagom:-
"Qodiè, elilobs mödikosi dö atos, das els Hádedìns ebätoms netilis kil
neflenas okik ini fälid di Derac ed efanoms omis.
Nek äkredom osi, ab ol ekömol lü obs ed ekonol osi obes
!"
______________________________________
VIII:61:2002
"Dalobs-li golön ko ols as flens olsik ?"
"As flens obas.
Ser sere men at - Benokömö!"
"E kis ovedos-li tefü Jirvan-Kurdänans us, kels iviloms trätön
obi ?"
"No labobs koboduti ko oms !"
"Nunans bofik omas, kiöp binoms-li ?"
"Egemonitoms fagikumo love flumed."
"No ädunoms visediko. If igebomsöv dönu flotedi, iblibos-la
nepesevik fa obs, das imonitoms lü ols.
Lofolsöd namis olsik obes as mal flenöfa, täno omonitobs
ko ols."
Nams pälofons in sirkül, ab as ädunoms osi, no äjinoms
logedön eli ceside.
"O söl !"
cif äsagom, "man at, ogekömom-li lü els Jirvani ?
"Binom kompenan oba, ed oblibom len ob sovüo jüs oplidos
obi."
"Ab no binom kredan. Leplekom eli jeitan (= diab) e poloetom in höl !"
"Be Qodera cen 'et u cehen eme cebùn - parad e höl
evedons dub God; om
soalik kanom lonön, kel ogolom ini beatöp ud ini kondanöp. Man at binom nu kompenan obik ed ob binob flen
olsik; sekü
atos, id om binom flen olas. Lofolsöd namis ome, if no vilols, das omomonitob de ols !"
Äflagob mödikosi, lemödikosi de oms; äflagob osi ad blöfön ele ceside
gidik, das meugob fleniko lü om, ed älobedoms flagi oba, dido ko logod dagik.
Poso ämomonitobs.
Cif näi ob äbümonitom; po obs els Haci Halef Omar
e ceside äsökoms, e po atans ämonitoms Kurdänans äs küm
______________________________________
VIII:62:2002
nepeleodöl.
Klüliko
älabob
nami
len
dönuamagün
du
monit lölik, ed i el
Halef
ai äregom jevodi somo, das ägolom slobiko ad kanön lülogön kuratiko elis Zibari poik.
Klülos, das veg gudik no ädabinon. Ämonitobs love glun stonik lü bäk
belilas. Elükömölo
us, ästopob jevodi obik ad juitön selogami.
Lofüdo e sulüdalofüdo bels elas Sidaka e Sar Hasan geiliks äbinons, bevü kels
el Rovandiz dabinon; sulüdo el Gara
Surg.
Nolüdo
belils elas Baz e Tkoma; vesüdo els Tura
Gara e Cebel
Hair äbinons.
Us id el Akra äbinon, lü kel ävilob tävön. Bü ob, selogam at, pädälon-li
pro log Yuropik seimik? No äkredob osi, ab suno pänunob dö taäd.
Ämonitobs love geikam smalik ed äflekobs obis poso lü fälid. Jünu ituvobs
te bimemili, ab ven imonitobs brefüpo, älogobs bimagrupis geilik gloföl se fot. Figeps, plömeps, beneneps natädik
äbinons is, fovo
nöteps e murbeps, zi kels vitidabäls e meluns flukiks äsüglofons; fovo leüleps, kväreps äglofons
pemiko. E
nu i veg semik äprimon, kel äbinon so vidik, das jevods tel äkanons golön bal näi votik. Latikumo veg
ägolon love bäläts vatöfik e bevü plens marädik, jüs dönu äsüxänon
len bluk vidik e vatatonöl.
Jü top at alikans obas ibinobs seiliküns, alan äjäfikom
me tiks oka it. Obikans
pipreparoms tefü riskäd, in kels äbinobs ai.
Me juts kil u me spedijeds gudik kil, Kurdänans, kels ämonitoms
po obs äkanoms deidön obis; ab älesevoms beno sekü kip obik, das jenotü atos, i cif omsik, kel ämonitom
näi ob pötöbom. Atan äcedidom, das leno älogom dönuamagüni, keli büo isumob se zön,
e nu äsäkom obi, pos stil lunik :-
"Nem lefulik ola, binon-li : Emir Kara Ben Nemsi ?"
"Si;
kim esagom-li oni ole ?"
"Els Jirvani
bofik.
Binol foginänan de fälid : Derac. Sagoy, das ejutol leonis -
ol lesoaliko, e dü zeneit dagik."
"Si, me gün, keli logol is su bäk obik."
(Kanoy reidön fövoti konota ün mul balidkömöl).
______________________________________
VIII:63:2002
KLEILÜKOLÖD, BEGÖ ! SÄKÄDI OBIK
Balan reidanas obsik vipom sevön difis vü vöds : "as" -
"äs"
- "äsä"
"äsi" - "äsif" - äsva" -
"äsliko"
- "äsvo"
1. Vöd as
binon präpod e pagebon bü subsat in nominatif in jenet kö din u pösod binon veratiko it dö kel set spikon :-
a) Löfob oli as flen (e veratiko binol flen);
ä) Spikom as reg (bi binom reg, kanom u mutom sagön dinis atasotik);
b) Kini
labol-li as poszib? (Vipob
fidön uti it, keli labol ad fidön pos zib).
2. Vöd
äs i binon präpod e pagebon bü
subsat in nominatif in jenet kö din u pösod labon te
liköfi leigik ko din u pösod me kel reigülon, ab no binon it "as" :-
a) Löfob
oli äs flen (do
binol neflen, mat, e.r.);
ä) Spikom
äs reg (do no binom reg);
b) Logs omik äbinons äs flam fila (do no äbinons flam fila);
c) Dom
binon so geilik äs bim (= leigod, no dientifod).
3. Vöd
äsä binon konyun
e pagebon ad koboyumön setadili laböl värbi ko setadil, kela värb dajonon oki u
no, ad sinifön, das dunam dila balid dönuon in dil sökik :-
a) Jevod
ogaenon mätaröni äsä (ägaenon mätaröni) ün yel pasetik;
ä) Bumot nulik labon teadis vel äsä utans in zif oba; (Labon teadis vel, kel binon num leigik);
b) Löfob
oli äsä (löfob) soni obik;
c) Dunol äsä (dunob) ob; (ko dunams äs dunams
obik);
d) Kälobs
Volapüki, äsä (kälobs) latini;
e) Träitolsöd
ofi, äsä eträitof votanis.
4. Vöd äsi binon konyun = äs + i =
i ... i (ven tefon setadili leigik) :-
______________________________________
VIII:64:2002
a) Labobs
toodis tel äsi (labobs) toodi, kel duton lü fiam.
(Votavödiko in toodöp dabinons toods kil);
ä) Äsi (dabinons) gads jönik, dabinons süts jönik in zif oba; (Zif oba labon gadis e sütis jönikis);
b) Labof
söris äsi blods; (Labof i söris i blodis).
5. Vöds
äsif ed äsva binons konyuns. Äsif gegivon sinifi staba, kludo binon fümikum ka äsva. Kanoy sagön, das vöds tel at givons gredamis jenöfima in tikam spikana :-
a) Man
ärönom, äsif/äsva diab äopöjutom omi;
ä) Ädofalob äsif/äsva ideadob;
b) Futs
omik äsümons, äsif/äsva äbinons de bronsöt;
c) Ädunof
äsif/äsva ibrietof.
6. Vöd äsliko binon ladvärb e sinifon = liko äs :-
a) Ofinom
badiko, äsliko blod omik (edunom);
ä) Kanitof jöniko. äsliko mot ofik (äkanitof);
b) Egaenom moni mödik, äsliko fat omik
(idunom).
7. Vöd äsvo binon ladvärb e jonon leigodis difik :-
a) Älabons
äsvo kronülis;
ä) Äkanitof äsvo lanan;
b) Kondöt
omsik äbinon äsvo midunan.
SPIKET SE MAROKÄN
If sevol fati e lefati omik, dalol konfidön soni.
Ma hiel Ralph Waldo Emerson, man binon utos, kelosi mot oma emekof omi!
________________________________________
FIN