SIRKÜKLAPENÄD

 

 

 

 

O Volapükaflens Löfik !

 

                                   In bagaf lätik Sirkülapenäda febula, esäkob :  Kikodo seko lärnoy-li Volapüki ?  Ekö pened, keli Cifal esedom obe in tef at :

 

                                   "Kikodo seko lärnoy - li Volapüki ?  Kikodo, säkobös, stütoy, geboy, gönoy - li oni ?

 

                                   Volapükät  --  pük, literat, sogäd  --  aibinon jenot, kuliv, pükav.

 

                                   Pük obsik no plu kanon komipön ko lamerikalinglapük,  spanyapük, u fransapük.  Bi onis ya pükons e gebons e penons balions.  No söton komipön ko ons.  Bi i labon bukis, gasedis, penädis okik.  Bi i labon lautanis, poedanis, tikanis okik.

 

                                   No kanon u söton komipön ko püks klatädiks, nepluamanumiks, e bevünetiks.  Bi aiblöfon, das it binon e klatädik, e nepluamanumik, e bevünetik.

 

                                   Ed obes e studanes e fovanes tidon täläktavi,  tikavi,  gramatavi.

 

                                   Brefiko, in Volapük patuvons liköfs, kels aiplu defons in lif e daduk,  in loms e juls,  finölo valöpo in vol.

 

                                   Volapük vätimo.

 

                                   Benö !  Ab liomodo sötobs - li jonön atosi valik vole ?"

 

                                   Baicedols - li ko om ?  Labols - li cedi votik,  keli uplidols läükön ?

 

                                   Valikosi Gudikün Oles ed Olikanes

 

                                                                   sedom

 

                                                                   Ralph

 

 

                                                             

 

 

 

III:18:2000

 

LÄRNOD  KILDEGKILID  -  CANISELIDÖPS

 

                          Adelo äsegolob ad dunön nüremis in bal selidöpas gretikün obsikas.  Äspatob dü düps mödik de diläd lü diläd, stunik dö distöf gretik yegas,  kelis ejonetükoy su dunetatabs.              I stunikob dö löföf e sufäd selidöpanas in diläds valik. 

 

                                   Äspatob de diläd bal lü diläd votik, e päsüpädob, ven äkolkömob in bukadiläd jifleni vönädik obik, keli no ilogob sis yels.  Jenöfö !  yels teldeg epasetikons, das ätävof se Kolumbän lü foginän.  Bü dels jöl ikömof ini Kolumbän ed oblibof nog dü vigs anik.

 

                                   Ägolobs lü kafibötöp ed äbonedobs kafi ko milig.  Äspikobs veitöfiko dö paset,  ed äsevükobs odi dö desins pro fütür.  Binos tim lunik,  dü kel no elogobs odi. 

 

                                   Ven kaf äfinedon, ed ifispikobs, ägolobs dönu ad dunön dünetis anik.  Äyufob ofi ad välön pledadinis anik ad palegivön ciles ofa.

 

  LÄRNOD  KILDEGFOLID  -  DÜNETOBS  [u :  DUNOBS DÜNETIS ANIK]

 

Säkusadolös obe !  o lädül !  kitopo diläd glufas binon - li ?

Us, nedeto, votaflanü dunetatab ko benosmelots.  

At binon - li glufadiläd ?

Si ! o läd !  Tä suäm kinik vilolöv - li ?

Päri glufas glimaküirik.

No vilolöv - li mafotön obi ?

Ko blesir mödik.  [u : mu vilöfo !]

. . . Logobsös ! . . . mäl e laf  . . . Is pär binon, kel muton dabön pro ol.    

Kio dabons gudiko !  Nu viloböv remön  [u : logön] sakedi,  e jukis,  kels pötöfons ko glufs at.

Ekö !  Is labol välidi sakedas vogäda lätik,  ab jukis mutol sukön in diläd detik.

Saked at dafredükon obi.  Liomödoti val frädon - li ?

Is labol kaloti.  Pelolös oni len kädöp !  Dani mödik !

                          . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Soti kinik jukas desirol - li ? o läd !

Juks binü kaparaküir dabinons - li ?

Si ! o lädül !

Kanol - li tuvön pro ob päri, kel labon köli ot äsä glufs at ?

 

 

 

                                                             

 

 

 

III:19:2000

 

Cedob sio.  Kis binon - li mafot jukas olik ?

Teldegtel.

Steifülös päri at, begö !

Magifik !  Dabons vemo gudiko.

Nu, no desirol - li plu bosi : stogis, jukis pro länäd ? 

Nö, danö !

Danob oli, o läd !  Okömol - li dönu seimna ?

 

                         

                                                                                                 

 

FILOSOP  LIREYÄNANA

 

                                   Dabinons  te  dins  tel  ad  glifükön  oli :

                          u   saunol,  u   malädikol.

                          If  saunol,  tän  no  nedol  glifikön.

                          Ab  if  malädikol,   dabinons  dins  tel  ad  glifükön  oli :

                          ud  osaunikol,   ud  odeadol.

                          If  saunikol,  tän  no  nedol  glifikön.

                          If  deadol,   dabinons  dins  tel ad  glifükön  oli :

                          ud  ogolol  ini  sül,   ud  ogolol  ini  höl.

                          If  golol  ini  sül,  t än  no  nedol  glifikön.

                          Ab  if  golol  ini  höl,

                          Obinol  jäfädikün  ad  pedön  nami f lenes  olik,

                          das  no  olabol  timi  ad  glifikön !

 

   

 

VÖDS  SIÄMÖFIK

 

Cuk lifik binon gudikum, ka leon nelifik.

 

Me vobot lesevoy vobani.

                                                                            

 

 

 

                                                             

 


III:20:2000

 

LÖF  E  TELEGRAM  (DIL VELID)

FA HOLGER DRACHMANN

 

                          Vom konsulana äbinof zunik:  Äbinom men nedanik, nemen, fat nenatik, kel ämogolom de cil vemo malädik e de matan vemo fibik.         Ab    kiöpao    ikömom ? Ikömom se miot;  äbinom bapan, son feilana seimik, groban, keli famül stimik ilensumon . . . . . . .

 

                                   Läd <Bolette> äblufof ad stopön vödaleflumi;  äjemof.  Ab nu mot äslänof dauti;  e fino voms bofik ädrenofs, e balan äpidof votikani.

 

                                   Pulil äbinom netakedik;  lulit äprimon.  Vom konsulana äsedof sunädo jidünani lü sanan, ab atan ägespikom, das bi ixamom cilili agödo e no ituvom kodi dremäla, e bi te älabom timi nemödik, no ävilom kömön bü ogödel, if cil no ävedom vemo malädik.

 

                                   Vom konsulana äslänof dönu.  Sanan i äbinom nemen e bapan;  äbinos natiko, bi no nog igetom peloti oka, das no ävilom kömön !  E dönu ädrenofs, e balan äpidof votikani.

 

                                   Nu älesagof daut,  kel igalof dü neit lölik,  das kap okik äbinon vemo malädik, e das äbinos zesüdik, das ätakedof oki.  Ab mot, kel igalof dü neit büik, älesagof, das äbinos kap okik, kel äbinon vemo malädik, e das äbinos zesüdik, das of ätakedof oki; e täno vom konsulana äseitof futis oka sui söf, kusen dis bäk okik e tapäd love gun okik, ed äyilof feniko lo nämäd slipa.

 

                                   Läd <Bolette> ko kapaflans noköl äseadof len klädöm.  Ifilidof lampadi, ipladof oti sui tab, ed ipladof tegedi grünik love on.  Lunid grünik äfalon love pulil, kel ai äbinom netakedik;  äluvokom ed ädrenom semanaedo.  Mot äsumof fladi,  äsmekof miligi ed ägegivof oni ome.  Äfinikof dis om.  Äbinom luimik, ab so äbinom ai.  Äluvokom dönu.

 

                                   Vom konsulana ätovof kapi oka e ko vög zunik äsäkof, kis ejenos.

 

                                   "Godö !"   mot  yunik  äsagof.    "Pulil neai ebinom so malädik äs nu.  Kredob . . . . . !"         

 

                                   "Lesi !"  vom konsulana äsagof slipiko.

 

                                   "O mot !  niludol - li, das binos zesüdik, das telegrafob.  If nu . . . . . . . !"

 

 

                                                             

 

 

 

III:21:2000

                                                                                                                                  

                                   "Natiko !"  mot ämurof.       "Pladolös klädömi len ob, ed oklädob, du golol lü  telegrafabur.  O God  kipedomös obis !"

 

                                   Daut äpladof klädömi nilü nam motik, kel sunädo äprimon ad klädön.  Täno daut ägolof, e nog dü sekuns anik äkanon nam mota klädön.  Poso nam äfalon, tän fut bal voma konsulana, sodas lainastog yelovik äpubon love juk braunik.  Mud äbinon maifik,  e se ot äkömons tons naudik.  Dranädan foginik seimik ilesagomöv töbo, das äbinos vom konsulana Fransänik, kel äseatof is.

 

                                   Läd <Anton> ästanof in cemil nabik telegrafabüra, kel pädaliton fa lampad.  Nam ofik ädremon ven äsumof telegramazöti.  Lut us äbinon lejeikik,  ed us po litöp äseadom potacalan stenik ed i telegrafan so fefik e nemufik äs Fät it.

 

                                   Binos ai bisarikos in telegrafabürs valik, igo in zifil smalikün.  Burans ai nestimoms luti flifik ed ai hetoms litöpik maifik.  Lusmel bisarik ai dabinon in bür somik.  E zu liloy eli tik-tik,  tik-tik laidik, kel kanon sinifön so mödo u so nemödo, ab suvo sinifon lifi u deadi !

 

                                   Läd <Bolette> äsumof spidiko peni ed äpenof vödis anik.

 

                                   No, ävedonöv tu lunik ed äfrädonöv tu mödo.   Telegramazöt nulik.

 

                                   Nu telegram ävedon saido brefik, ab äbinos tonatapök.  No daloy votükön depadi nen jonön oti telegrafane, e leno ävipof spikön ko Fät.

 

                                   Telegramazöt dönu.

 

                                   Äseatof kapi oka in nams e nivifiko äprimof ad penön.  Lunid lampada äfalon love matalin ofa.  Älogedof glumiko oni.  No, - no äkanof  penön.  Äseifof e dub atos äslugof bosi luta badik in cemil;  äbinof malädik;  äbinos zesüdik ad golön plödio.

 

                                   Lut äbinon raodik, ab no äbinos vien, e löpo su sil, stels takedik ästelons da lefogs gedablövik.  Ätikof, das stom, if te äbinon laidik, äbinonöv gönik pro täv söla <Anton>  -  e täno  -  äbinom käpten !

 

                                   Lad ofik änokon nämiko.  Ävilof nu golön lomio;  ävilof stanälön;  äbinos blig ofik.  Ämeditof vödis badik ut,  kelis mot ofik isagof tefü om in cems omik !

                                   Cems omik !  Balidna ätikof so.  E cems at äsötons papelön,  e kim äpelomöv onis, if no om äkanom ? . . . . .                                                                                                                                                                                                       (Fin ün mul okömöl)

 

 

                                  

 

 

                                                             

 

 

 

III:22:2000

 

PLIN SMALIK

FA ANTOINE DE SAINTE-EXUPÉRY

 

V

 

                                   Aldeliko älärnob bosi dö planet, dö detäv, dö täv.  Atos äjenos go pianiko fädü medits.  Seko, tü del kilid, äsevob dramati elas <baobabs>.

 

                                   Naedü at, dönu äbinos danädü jip, bi groböfiko plin smalik äsäkom obi, äsif pigleipom fa dot fefik.

 

                                   "Ya verätikos, no-li, das jips fidons bimülis ?"

 

                                   "Si !  verätikos."

 

                                   "Ha !  kotenikob."

 

                                   No äsuemob, kikodo äbinos so veütik, das jips öfidonsöv bimülis.  Ab plin smalik äläükom:

 

                                   "Sekü atos, i fidons-li elis <baobabs>?"

 

                                   Äküpetob pline smalik, das els <baobabs> no binons bimüls, abi bims so gretiks äs glügs e das, igo if äsumom ko om jepi leefadas,  jep at no örivon sömiti ela <baobab> igo bali.

 

                                   Tikamagot jepa leefadas äsmilükon plini smalik.

 

                                   "Özesüdos pladön onis balis su votiks . . . . "

 

                                   Ab sapo äküpetom :

 

                                   "Els <baobabs>" , büä löglofons, primons ad binön smaliks.

 

                                   "Verätö !  Ab  kikodo  vilol - li, das jips olik fidons elis <baobabs> smalik ?"

 

                                   Ägespikom obe :  "Gudö!   !  Logobsös !"  äsif ätefos jenöfoti.  Ed ämutob steifülön mödo visedäliko ad suemön, ob it, säkädi at.

 

 

 

 

                                                             

 

 


 

 

III:23:2000

 

                          E dido, su planet plina smalik, ädabinons, äs su planets valik, yebs gudik e yebs badik.  Seko sids gudik yebas gudik e sids badik yebas badik.  Ab sids binons nelogädabiks.  Slipons in klän gluna jüi bal onas sumon vimi ad galikön . . .  täno tenükon oki  e  joikon balido dredilo jü sol jöniki tuigili nendämöfik.  If tefon sidi rafa u rosadepa, kanoy leadön glöfön oni äs vilon.  Ab if tefon plani badik,  zesüdos ad setirön plani sunädo, sosus esevoy ad dasevön oni.

                                                                                                                                  

                                   Nu ädabinons sids jeikik su planet plina smalik . . . äbinons sids elas <baobabs>.  Glun planeta pätomon me ons.  Nu el <baobab>, if taoy ta on tulatiko, neai kanoy sälabükön oni.  Neleadükon planeti lölik.  Dugimon oni me vuls oka.  Ed if planet binon tu smalik, ed if els <baobabs> binons tu mödiks, spranükons oni.

 

                                   "Tefos dö tüted,"  äsagom obe latikumo plin smalik.  "Ven eklinükoy oki ün göd,  zesüdos ad klinükön kälöfiko i planeti.  Zesüdos ad mütön oki nomiko ad setirön elis <baobabs> sosus distidoy onis de rosadeps, keles sümons vemo ven binons mu yuniks.  Binos vob mu nautöl, ab vemo fasilik."

 

                                   E tü del seimik, äkonsälom obi ad jafädön däsini, ad gudiko ninükön atosi ini kaps cilas lä ob.  "If tävons tü del seimik,"  äsagom obe,  "atos kanos yufön onis.  Semikna binos nen nekoveniäl ad zögön jü latikumo vobi lönik.  If tefos ye de els <baobabs>, binos ai katastrof.  Esevob planeti fa trögan pelödöl. Inekälom bimülis kil . . . "

 

                                   E ma lejonods plina smalik,  ädäsinob planeti et.  Töbo no plidob ad tonön äs südavan.  Ab riskäd elas <baobabs> pasevon so nemödo, e risks pesumöl fa utan, kel pölavegonöv ini planetül binons so veütiks, das, naedü bal, mekob pläami tefü gekip oba. 

 

                                   Sagob:  "O cils !  Prüdolsöd demü els <baobabs> !"  Binos ad nunedön flenis obik dö riskäd, keli beistripons sis lunüp, nen sevön osi, äs ob it, das ädäsinob sovemo däsini et.  Tid, keli ägivob, ävöladon töbi.   Ba osäkols :  "Kikodo no dabinon - li in buk at däsinots so sublimiks äs däsin elas <baobabs> ?  Gespik binon vemo balugik :  "Eblufob, ab no ekanob plöpön.  Ven edäsinob elis <baobabs>, emofob fa sen dranöfa.

 

                                  

 

 

VÖDS  SAPIK

 

De bads tel, välolöd smaliküni.

   

 

 

                                                             

 

 

 

III:24:2000

 

JENÖFOTS   TEFÜ   MÄNEÄN

 

l   Nisul binon in Mel Lireyänik vü Lireyän e Linglän.

 

l     Labon milmetis degzül vidota naedamü milmets foldegjöl lunota.

 

l     Löpaplen nisula binon tumlars 58.800.

 

l     Lebel geilikün binon el <Snaefell>, kel labon metis mältum teldeg.

 

l   Skötaplatäd Mäneäna binädon me lögs te kils kobü spiked latinik :  "Quocunque Jeceris Stabit,"  kel sinifon :  "seimöpio  ojedol oni,  ostanon."

 

l     Män binon pük lönik nisula,  ab valemo no paspikon pläamü fa lanälans anik,  pük lönik kelas jenöfo binon Linglänapük.

 

l     Cifazif nisula binon el <Douglas>, kel topon su jol lofüdik.

 

l     Nisul     dalabon     reiganefi    lönik,     kel     binädon    me    cäms  tel, sevabo :  cäm donik,  kel panemon :  Cäm Kikas,  e cäm löpik,  kel panemon el <Tynwald>.   Vöd at  binon votükam Mänik vödas tel Norgänapüka Vönik : <thing>  (= kolkömanef manas libik in lut lardik)  e  <völlr>  (=  fel u top kolköma).  Kolköm at äjenon, ed anu jenon su Lubel <Tynwald>,  kel topon nilü zifil : <Peel>.  Su lubel at,  reiganef Mänik labon kolkömi pro publüg tü del : lulid yulula yela alik.

 

l  In  zifil  <Laxey>, in  dil  lofüdik  nisula,  dabinon tirädadin törik gretik, sevabo :  vataluib, kel labon ti metis teldegtel geilota e metis tel vidota.  Jäfidon nog.

 

l  Nisul famon demü kats usik  -  no labons göbi !

 

l  Ab nisul  famon mödiküno demü motorasaikulamätaröns,  kelis nemoy : mätarönis T.T.  (= Tourist Trophy = Vikodamal).  Mätaröns at binons tirädanäm gretikün nisula.  Motorasaikulans blinoms motorasaikulis okik se dils valik vola ad kompenön pö mätaröns dü mul yunula.  Mätarön T.T. binon milmets jöldegbal lunota.            

 

 

 

 

Hosted by www.Geocities.ws
GridHoster Web Hosting
1