SIRKÜKLAPENÄD
O Volapükaflens Löfik !
In bagaf lätik Sirkülapenäda febula, esäkob : Kikodo seko lärnoy-li
Volapüki ? Ekö
pened, keli Cifal esedom obe in tef at :
"Kikodo seko lärnoy - li Volapüki ?
Kikodo, säkobös, stütoy, geboy, gönoy - li oni ?
Volapükät
-- pük, literat, sogäd
-- aibinon jenot, kuliv, pükav.
Pük obsik no plu kanon komipön ko lamerikalinglapük, spanyapük, u fransapük. Bi onis ya pükons
e gebons e penons balions. No
söton komipön ko ons. Bi i labon bukis, gasedis, penädis okik.
Bi i labon lautanis, poedanis, tikanis okik.
No kanon u söton komipön ko püks klatädiks, nepluamanumiks,
e bevünetiks. Bi
aiblöfon, das it binon e klatädik, e nepluamanumik, e bevünetik.
Ed obes e studanes e fovanes tidon täläktavi,
tikavi,
gramatavi.
Brefiko, in Volapük patuvons liköfs, kels aiplu defons in lif e
daduk, in
loms e juls, finölo
valöpo in vol.
Volapük vätimo.
Benö !
Ab liomodo sötobs - li jonön atosi valik vole ?"
Baicedols - li ko om ? Labols - li cedi votik, keli uplidols läükön ?
Valikosi Gudikün Oles ed Olikanes
sedom
Ralph
III:18:2000
LÄRNOD KILDEGKILID - CANISELIDÖPS
Adelo äsegolob ad dunön nüremis in bal selidöpas gretikün
obsikas. Äspatob
dü düps mödik de diläd lü diläd, stunik dö distöf gretik yegas, kelis ejonetükoy
su dunetatabs.
I stunikob dö löföf e sufäd selidöpanas in diläds
valik.
Äspatob de diläd bal lü diläd votik, e päsüpädob,
ven äkolkömob in bukadiläd jifleni vönädik obik, keli no ilogob sis yels. Jenöfö ! yels teldeg epasetikons,
das ätävof se Kolumbän lü foginän.
Bü dels jöl ikömof ini Kolumbän ed oblibof nog dü
vigs anik.
Ägolobs lü kafibötöp ed äbonedobs kafi ko milig. Äspikobs veitöfiko
dö paset, ed
äsevükobs odi dö desins pro fütür.
Binos tim lunik,
dü kel no elogobs odi.
Ven kaf äfinedon, ed ifispikobs, ägolobs dönu ad dunön
dünetis anik. Äyufob
ofi ad välön pledadinis anik ad palegivön ciles ofa.
LÄRNOD KILDEGFOLID - DÜNETOBS [u : DUNOBS DÜNETIS ANIK]
Säkusadolös obe ! o lädül ! kitopo diläd glufas binon - li ?
Us, nedeto, votaflanü dunetatab ko benosmelots.
At binon - li glufadiläd ?
Si ! o läd ! Tä suäm kinik vilolöv - li ?
Päri glufas glimaküirik.
No vilolöv - li mafotön obi ?
Ko blesir mödik. [u : mu vilöfo !]
. . . Logobsös ! . . . mäl e laf . . . Is pär binon, kel muton dabön pro ol.
Kio dabons gudiko ! Nu viloböv remön [u : logön] sakedi, e jukis, kels pötöfons ko glufs at.
Ekö ! Is labol välidi sakedas vogäda lätik, ab jukis mutol sukön in diläd detik.
Saked at dafredükon obi. Liomödoti val frädon - li ?
Is labol kaloti. Pelolös oni len kädöp ! Dani mödik !
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Soti kinik jukas desirol - li ? o läd !
Juks binü kaparaküir dabinons - li ?
Si ! o lädül !
Kanol - li tuvön pro ob päri, kel labon köli ot äsä glufs at ?
III:19:2000
Cedob sio. Kis binon - li mafot jukas olik ?
Teldegtel.
Steifülös päri at, begö !
Magifik ! Dabons vemo gudiko.
Nu, no desirol - li plu bosi : stogis, jukis pro länäd ?
Nö, danö !
Danob oli, o läd ! Okömol - li dönu seimna ?
FILOSOP
LIREYÄNANA
Dabinons
te
dins
tel
ad
glifükön
oli :
u
saunol,
u
malädikol.
If
saunol,
tän
no
nedol
glifikön.
Ab
if
malädikol,
dabinons
dins
tel
ad
glifükön
oli :
ud
osaunikol,
ud
odeadol.
If
saunikol,
tän
no
nedol
glifikön.
If
deadol,
dabinons
dins
tel ad
glifükön
oli :
ud
ogolol
ini
sül,
ud
ogolol
ini
höl.
If
golol
ini
sül,
t än
no
nedol
glifikön.
Ab
if
golol
ini
höl,
Obinol
jäfädikün
ad
pedön
nami f lenes
olik,
das no olabol timi ad glifikön !
VÖDS
SIÄMÖFIK
Cuk lifik binon gudikum, ka leon nelifik.
Me vobot lesevoy vobani.
III:20:2000
LÖF E TELEGRAM (DIL VELID)
FA HOLGER DRACHMANN
Vom konsulana äbinof zunik:
Äbinom men nedanik, nemen, fat nenatik, kel ämogolom de cil vemo
malädik e de matan vemo fibik.
Ab
kiöpao
ikömom ? Ikömom se miot;
äbinom bapan, son feilana seimik, groban, keli famül stimik ilensumon
. . . . . . .
Läd <Bolette> äblufof ad stopön vödaleflumi;
äjemof.
Ab nu mot äslänof dauti;
e fino voms bofik ädrenofs, e balan äpidof votikani.
Pulil äbinom netakedik;
lulit äprimon.
Vom konsulana äsedof sunädo jidünani lü sanan, ab atan
ägespikom, das bi ixamom cilili agödo e no ituvom kodi dremäla, e bi te älabom timi nemödik,
no ävilom kömön bü ogödel, if cil no ävedom vemo malädik.
Vom konsulana äslänof dönu.
Sanan i äbinom nemen e bapan;
äbinos natiko, bi no nog igetom peloti oka, das no ävilom kömön
! E dönu
ädrenofs, e balan äpidof votikani.
Nu älesagof daut, kel igalof dü neit lölik, das kap okik äbinon vemo malädik, e das äbinos zesüdik, das ätakedof oki. Ab mot, kel igalof dü neit büik, älesagof, das äbinos kap okik, kel äbinon vemo malädik, e das äbinos zesüdik, das of ätakedof oki; e täno vom konsulana äseitof futis oka sui söf, kusen dis bäk okik e tapäd love gun okik, ed äyilof feniko lo nämäd slipa.
Läd <Bolette> ko kapaflans noköl äseadof len klädöm.
Ifilidof lampadi, ipladof oti sui tab, ed ipladof tegedi grünik love
on. Lunid
grünik äfalon love pulil, kel ai äbinom netakedik;
äluvokom ed ädrenom semanaedo.
Mot äsumof fladi,
äsmekof miligi ed ägegivof oni ome. Äfinikof dis om.
Äbinom luimik, ab so äbinom ai.
Äluvokom dönu.
Vom konsulana ätovof kapi oka e ko vög zunik äsäkof,
kis ejenos.
"Godö !"
mot yunik äsagof. "Pulil
neai ebinom so malädik äs nu. Kredob . . . . . !"
"Lesi !"
vom konsulana äsagof slipiko.
"O mot !
niludol - li, das binos zesüdik, das telegrafob.
If nu . . . . . . . !"
III:21:2000
"Natiko !"
mot ämurof.
"Pladolös klädömi len ob, ed oklädob, du golol lü telegrafabur. O God
kipedomös obis !"
Daut äpladof klädömi nilü nam motik, kel sunädo
äprimon ad klädön. Täno daut ägolof, e nog dü sekuns anik äkanon nam mota klädön. Poso nam äfalon,
tän fut bal voma konsulana, sodas lainastog yelovik äpubon love juk braunik.
Mud äbinon maifik,
e se ot äkömons tons naudik.
Dranädan foginik seimik ilesagomöv töbo, das äbinos vom
konsulana Fransänik, kel äseatof is.
Läd <Anton> ästanof in cemil nabik telegrafabüra, kel pädaliton fa lampad. Nam ofik ädremon
ven äsumof telegramazöti. Lut us äbinon lejeikik,
ed us po litöp äseadom potacalan stenik ed i telegrafan so fefik
e nemufik äs Fät it.
Binos ai bisarikos in telegrafabürs valik, igo in zifil smalikün. Burans ai nestimoms
luti flifik ed ai hetoms litöpik maifik.
Lusmel bisarik ai dabinon in bür somik.
E zu liloy eli tik-tik, tik-tik laidik, kel kanon sinifön so mödo u so nemödo, ab suvo sinifon lifi u
deadi !
Läd <Bolette> äsumof spidiko peni ed äpenof vödis anik.
No, ävedonöv tu lunik ed äfrädonöv tu mödo. Telegramazöt
nulik.
Nu telegram ävedon saido brefik, ab äbinos tonatapök. No daloy votükön
depadi nen jonön oti telegrafane, e leno ävipof spikön ko Fät.
Telegramazöt dönu.
Äseatof kapi oka in nams e nivifiko äprimof ad penön. Lunid lampada äfalon
love matalin ofa. Älogedof
glumiko oni. No,
- no äkanof penön. Äseifof e dub
atos äslugof bosi luta badik in cemil; äbinof malädik;
äbinos zesüdik ad golön plödio.
Lut äbinon raodik, ab no äbinos vien, e löpo su sil, stels
takedik ästelons da lefogs gedablövik.
Ätikof, das stom, if te äbinon laidik, äbinonöv gönik
pro täv söla <Anton> - e täno -
äbinom käpten !
Lad ofik änokon nämiko.
Ävilof nu golön lomio;
ävilof stanälön;
äbinos blig ofik.
Ämeditof vödis badik ut,
kelis mot ofik isagof tefü om in cems omik !
Cems omik !
Balidna ätikof so.
E cems at äsötons papelön,
e kim äpelomöv onis, if no om äkanom ? . . . . .
(Fin ün mul okömöl)
III:22:2000
PLIN SMALIK
FA ANTOINE DE SAINTE-EXUPÉRY
V
Aldeliko älärnob bosi dö planet, dö detäv, dö
täv. Atos
äjenos go pianiko fädü medits.
Seko, tü del kilid, äsevob dramati elas <baobabs>.
Naedü at, dönu äbinos danädü jip, bi groböfiko
plin smalik äsäkom obi, äsif pigleipom fa dot fefik.
"Ya verätikos, no-li, das jips fidons bimülis ?"
"Si !
verätikos."
"Ha !
kotenikob."
No äsuemob, kikodo äbinos so veütik, das jips öfidonsöv
bimülis. Ab
plin smalik äläükom:
"Sekü atos, i fidons-li elis <baobabs>?"
Äküpetob pline smalik, das els <baobabs> no binons bimüls,
abi bims so gretiks äs glügs e das, igo if äsumom ko om jepi leefadas,
jep at no örivon sömiti ela <baobab> igo bali.
Tikamagot jepa leefadas äsmilükon plini smalik.
"Özesüdos pladön onis balis su votiks . . . . "
Ab sapo äküpetom :
"Els <baobabs>" , büä löglofons, primons ad
binön smaliks.
"Verätö !
Ab kikodo vilol - li, das jips olik fidons elis <baobabs> smalik ?"
Ägespikom obe :
"Gudö!
! Logobsös !"
äsif ätefos jenöfoti.
Ed ämutob steifülön mödo visedäliko ad suemön,
ob it, säkädi at.
III:23:2000
E dido, su planet plina smalik, ädabinons, äs su planets valik,
yebs gudik e yebs badik. Seko
sids gudik yebas gudik e sids badik yebas badik.
Ab sids binons nelogädabiks.
Slipons in klän gluna jüi bal onas sumon vimi ad galikön .
. . täno
tenükon oki e joikon balido dredilo
jü sol jöniki tuigili nendämöfik.
If tefon sidi rafa u rosadepa, kanoy leadön glöfön oni äs
vilon. Ab
if tefon plani badik, zesüdos
ad setirön plani sunädo, sosus esevoy ad dasevön oni.
Nu ädabinons sids jeikik su planet plina smalik . . . äbinons sids
elas <baobabs>. Glun
planeta pätomon me ons. Nu
el <baobab>, if taoy ta on tulatiko, neai kanoy sälabükön oni.
Neleadükon planeti lölik.
Dugimon oni me vuls oka.
Ed if planet binon tu smalik, ed if els <baobabs> binons tu mödiks,
spranükons oni.
"Tefos dö tüted,"
äsagom obe latikumo plin smalik.
"Ven eklinükoy oki ün göd,
zesüdos ad klinükön kälöfiko i planeti. Zesüdos ad mütön
oki nomiko ad setirön elis <baobabs> sosus distidoy onis de rosadeps, keles sümons vemo ven binons
mu yuniks. Binos
vob mu nautöl, ab vemo fasilik."
E tü del seimik, äkonsälom obi ad jafädön däsini,
ad gudiko ninükön atosi ini kaps cilas lä ob.
"If tävons tü del seimik,"
äsagom obe,
"atos kanos yufön onis.
Semikna binos nen nekoveniäl ad zögön jü latikumo vobi
lönik. If
tefos ye de els <baobabs>, binos ai katastrof.
Esevob planeti fa trögan pelödöl. Inekälom bimülis
kil . . . "
E ma lejonods plina smalik,
ädäsinob planeti et.
Töbo no plidob ad tonön äs südavan.
Ab riskäd elas <baobabs> pasevon so nemödo, e risks pesumöl
fa utan, kel pölavegonöv ini planetül binons so veütiks, das, naedü bal, mekob pläami
tefü gekip oba.
Sagob:
"O cils !
Prüdolsöd demü els <baobabs> !"
Binos ad nunedön flenis obik dö riskäd, keli beistripons sis
lunüp, nen sevön osi, äs ob it, das ädäsinob sovemo däsini et.
Tid, keli ägivob, ävöladon töbi.
Ba osäkols :
"Kikodo no dabinon - li in buk at däsinots so sublimiks äs
däsin elas <baobabs> ? Gespik binon vemo balugik :
"Eblufob, ab no ekanob plöpön.
Ven edäsinob elis <baobabs>, emofob fa sen dranöfa.
VÖDS
SAPIK
De bads tel, välolöd smaliküni.
III:24:2000
JENÖFOTS
TEFÜ
MÄNEÄN
l Nisul binon in Mel Lireyänik vü Lireyän e Linglän.
l
Labon milmetis degzül vidota naedamü milmets foldegjöl lunota.
l
Löpaplen nisula binon tumlars 58.800.
l
Lebel geilikün binon el <Snaefell>, kel labon metis mältum teldeg.
l Skötaplatäd Mäneäna binädon me lögs te kils kobü spiked
latinik : "Quocunque Jeceris Stabit," kel sinifon : "seimöpio ojedol oni, ostanon."
l Män binon pük lönik nisula,
ab valemo no paspikon pläamü fa lanälans anik, pük lönik
kelas jenöfo binon Linglänapük.
l
Cifazif nisula binon el <Douglas>, kel topon su jol lofüdik.
l
Nisul
dalabon
reiganefi
lönik,
kel
binädon
me
cäms
tel, sevabo :
cäm donik,
kel panemon :
Cäm Kikas, e cäm löpik, kel panemon el <Tynwald>. Vöd at binon votükam
Mänik vödas tel Norgänapüka Vönik : <thing> (=
kolkömanef manas libik in lut lardik) e <völlr> (=
fel u top kolköma).
Kolköm at äjenon, ed anu jenon su Lubel <Tynwald>, kel
topon nilü zifil : <Peel>. Su
lubel at, reiganef
Mänik labon kolkömi pro publüg tü del : lulid yulula yela alik.
l In zifil
<Laxey>, in dil lofüdik nisula, dabinon tirädadin
törik gretik, sevabo : vataluib,
kel labon ti metis teldegtel geilota e metis tel vidota.
Jäfidon nog.
l Nisul
famon demü kats usik - no labons göbi
!
l Ab nisul famon mödiküno demü motorasaikulamätaröns, kelis nemoy : mätarönis T.T. (= Tourist Trophy = Vikodamal). Mätaröns at binons tirädanäm gretikün nisula. Motorasaikulans blinoms motorasaikulis okik se dils valik vola ad kompenön pö mätaröns dü mul yunula. Mätarön T.T. binon milmets jöldegbal lunota.